Svetkovina Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije redovito se slavi 19. ožujka, ali ove godine pada na 4. korizmenu nedjelju pa se zato slavlje svetkovine prenosi na sljedeći dan, tj. na ponedjeljak 20. ožujka. Crkveni kalendari u kojima je označeno da se svetkovina Svetog Josipa slavi u nedjelju previdjeli su pravilo o prednosti prema stupnjevima liturgijskih slavlja i načinili pogrešku.
Svaka nedjelja je spomen na Isusovo uskrsnuće i zato su one najvažniji dani u Crkvi, a njihovo mjesto mogu zauzeti tek najvažnije svetkovine. Koje su to svetkovine i kako se određuje koje slavlje ima prednost propisano je prema stupnjevima liturgijskih slavlja. Tako gradacijski razlikujemo:
1. stupanj ili svetkovine
2. stupanj ili blagdani i
3. stupanj ili spomendani.
Najvažnije su svetkovine i tada bi vjernici trebali sudjelovati na svetim Misama. Iako su kod nas zapovijedane četiri svetkovine (Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti), to ne znači da bi vjernici trebali samo tada ići na svetu Misu, nego je riječ o četiri važna dana koja su istovremeno i državni praznici, a mogu pasti u bilo koji dan u tjednu. Drugim riječima, svi su vjernici dužni sudjelovati na svetoj Misi svake nedjelje, a poželjno je da to čine i na sve svetkovine koje ne padaju nedjeljom, a ne samo zapovijedane. Obično se u crkvenim kalendarima označavaju velikim crvenim slovima.
Po važnosti svetkovine se ovako rangiraju:
- Vazmeno trodnevlje muke i uskrsnuća Gospodnjega (Veliki četvrtak, Veliki petak, Vazmeno bdjenje i Uskrs).
- Božić, Bogojavljenje, Uzašašće i Duhovi.
Nedjelje došašća, korizme i vazmenog vremena.
Pepelnica.
Dani Velikog tjedna od ponedjeljka do četvrtka uključno.
Dani vazmene osmine. - Svetkovine Gospodnje, Blažene Djevice Marije i svetaca naznačenih u Općem kalendaru.
Spomen Svih vjernih mrtvih. - Vlastite svetkovine:
a) Svetkovina glavnog zaštitnika mjesta ili grada.
b) Svetkovina posvete i godišnjice posvete vlastite crkve.
c) Svetkovina naslovnika vlastite crkve.
d) Svetkovina naslovnika, utemeljitelja ili glavnog zaštitnika reda ili kongregacije.
Blagdani su manje važni dani od svetkovina, ali i tada veliki dio vjernika sudjeluje na svetoj Misi, a slično se može reći i za neke spomendane, koji se dijele na obvezatne i neobvezatne.
Prema navedenim stupnjevima, Sveti Josip, zaručnik blažene Djevice Marije spada u svetkovine, ali ona nije jednake važnosti kao korizmena nedjelja. U takvim slučajevima vrijedi pravilo da ako u isti dan padnu dvije svetkovine, viši stupanj ima prednost, a svetkovina nižeg stupnja prebacuje se na sljedeći slobodan dan. Zato se ove godine u nedjelju 19. ožujka slavi 4. korizmena nedjelja (Nedjelja Laetare), a slavlje svetkovine Svetog Josipa prebacuje se na ponedjeljak 20. ožujka. Crkveni kalendari u kojima je označeno da se svetkovina Svetog Josipa slavi u nedjelju previdjeli su ovo pravilo i načinili pogrešku. (S. M. Gladić)