Crkva nas opominje da su svi vjernici, svatko na svoj način, dužni činiti pokoru. Zahvalnost prema milosrdnom Bogu koji nas toliko ljubi da je za nas dao i svoga Sina Jedinorođenca da nas otkupi sama po sebi nas potiče da svojim djelima odricanja uzvratimo Bogu ljubav za ljubav. Uz to, vršenjem pokore okajavamo svoje grijehe i prinosimo svoje žrtve kao zadovoljštinu za sve uvrede Bogu. Zato nam i Zakonik kanonskoga prava u kann. 1249-1953 i stavlja pred oči obvezu činjenja pokore, a uz to propisuje i neke pokorničke dane i određuje tko ih se i kako treba pridržavati. U njihovo vrijeme vjernici su pozvani još snažnije moliti, izvršavati djela pobožnosti i djelotvornosti te obdržavati post i nemrs.
Postiti znači najesti se samo jednom do sita u danu, što znači da se može jesti i masna hrana, ali u smanjenoj količini, tako da se osjeti žrtva gladovanja. On obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, izuzev onih koji se nalaze u objektivno teškim okolnostima pa bi im post mogao narušiti zdravlje ili izazvati neke druge ozbiljne poteškoće. To se npr. odnosi na trudnice, radnike koji rade fizički teške poslove, putnike i sl. No, oni tada trebaju post zamijeniti nekim drugim pobožnim ili milosrdnim djelom.
Mrs je hrana koja sadrži meso i životinjske masti pa dosljedno ne mrsiti znači ne jesti meso i mesne prerađevine. Nemrs obvezuje sve katolike koji su navršili 14 godina, a obdržava se u sve petke, osim ako tada pada kakva svetkovina. Ipak, kao i kod posta, nekim će vjernicima zbog objektivnih razloga biti teško ne mrsiti, pa i oni mogu zamijeniti obvezu nemrsa nekim dobrim djelom.
Zakonik kanonskoga prava određuje da su vjernici dužni vršiti post i nemrs dvaput u godini, a to su Čista srijeda i Veliki petak. Tada se, dakle, svi punoljetni vjernici do započete 60. godine smiju najesti samo jednom do sita i uz to ne smiju jesti meso i hranu koja sadrži životinjske masti. Maloljetne osobe ne obvezuje post, ali je važno da se i one ispravno pouče značenju pokore.
Uz navedeno, dobro je spomenuti kako Zakonik kanonskoga prava u kan. 1253. određuje da biskupske konferencije mogu za svoja područja pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, kao i zamijeniti ih, djelomično ili u cijelosti nekim drugim oblicima pokore, posebno djelima milosrđa i pobožnosti. Tako je još bivša Biskupska konferencija Jugoslavije odredila, a Hrvatska biskupska konferencija potvrdila da kod nas obvezu nemrsa treba obdržavati u korizmene petke, dok se on u ostale petke u godini može zamijeniti nekim drugim dobrim djelima, kao što su npr. molitva, čitanje Svetog pisma, različita djela kršćanske ljubavi, odricanje od pušenja, pića, slatkih jela, zabave i slično.
Važno je na kraju navesti kako mnogi naši vjernici ne jedu mesnu hranu ni u petke izvan korizmenog vremena, a post i nemrs obdržavaju puno češće od onoga što je zapovjeđeno na Pepelnicu i Veliki petak. Štoviše, ima ih koji znaju češće postiti samo o kruhu i vodi, pa čak i tako da se u potpunosti uzdrže od hrane i pića. Nemali broj iz zahvalnosti za Kristovu pretrpljenu muku i naše spasenje ima običaj postiti i ne mrsiti više dana u tjednu, napose u vrijeme korizme, a ima i onih koji cijelu korizmu (osim nedjelja jer nedjelja ne da na se posta poradi Kristova uskrsnuća), poste samo o kruhu i vodi. Lijep je to primjer i poticaj svima nama na početku ovogodišnje korizme da se trudimo razumjeti značenje pokorničkih djela i da ih u zahvalnosti Bogu doista i vršimo. (S. M. Gladić)
