U prvom korizmenom tjednu slave se kvatre – dani posta, molitve i djela milosrđa. Iako ne zapovijeda, Crkva preporučuje post u srijedu, petak i subotu ovoga tjedna.
Danas mnogi vjernici ni ne znaju što su kvatre pa je dobro podsjetiti na njih. Riječ je o četiri tjedna pokore, posta, molitve i djela milosrđa, a koji su raspoređeni na početku svakog godišnjeg doba. Njihov povijesni nastanak vezan je uz pokušaj suzbijanja starih rimskih poganskih obreda u vrijeme sjetve i žetve. Oni su uključivali raskalašenost svake vrste pa je razumljivo zašto su se kosile s kršćanskim moralom. Zimske kvatre bile su vezane uz sijanje ozimih usjeva pa su se slavile u studenom ili prosincu, u lipnju ili srpnju slavile su se ljetne kvatre koje su bile povezane sa žetvom, a jesenske su, u mjesecu rujnu, bile povezane s berbom grožđa.
Kad su prestali progoni kršćana 313. god. polako se nastoji oko istisnuća starih poganskih običaja, a kako su svečanosti uglavnom bile duboko ukorijenjene u narodu, češće se to činilo na način da se postojećim oblicima slavlja da sasvim drukčiji smisao i oblik. Na takav način su nastale i kvatre. Umjesto razuzdanosti sada je narod poučavan djelima milosrđa i ljubavi. S vremenom su dodane još jedne kvatre, na početku proljeća, a time je upotpunjen naziv jer quatre znači četiri.
Zimske kvatre slavile su se nakon 3. nedjelje došašća, proljetne nakon 1. korizmene nedjelje, ljetne nakon Duhova, dok su jesenske bile nakon Uzvišenja svetog Križa. No, tijekom povijesti kvatre su iščeznule, a poticaj na njihovu obnovu dao je Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) i odredio da se za to pobrinu biskupske konferencije. Tako je bivša Biskupska konferencija Jugoslavije 1983. god. obnovila kvatre za naša područja i promijenila vrijeme slavlja zimskih, odredivši da se trebaju slaviti u tjednu prije 17. prosinca kako ne bi duboko ulazile u došašće.
Proljetne se kvatre, kako smo naveli, slave u Prvom korizmenom tjednu. Tada smo pozvani još pojačanije izvršavati djela milosrđa, moliti i postiti, a posebno u tri dana koja su od davnine poznata kao dani molitve, posta i pokore: srijeda, petak i subota. (S. M. Gladić)