Poklade vuku svoje podrijetlo iz starih poganskih vremena, kada su se ljudi, u različitim proslavama, maskirali i odavali piću i drugim užicima. Crkva je tijekom stoljeća bezuspješno pokušavala suzbiti te običaje, no oni su se zadržali do danas.
Danas se poklade obično vremenski održavaju između Bogojavljenja i korizme, a običaji su različiti od mjesta do mjesta, od raspojasanih karnevala do pokladnih ophoda ili jahanja, kao npr. kod nas u Čepinu. Kad su u pitanju takvi oblici maskiranja i zabavljanja koji ne mare ni za Božje ni za ljudske zakone, nego potiču na sve oblike razudanosti i ismijavanje sa svetinjama, vjernik bi se trebao zapitati treba li on u njima sudjelovati. Oni pak načini pokladnih svečanosti koji potiču na dobro mogu se ipak gledati kao nešto pozitivno, unatoč njihovu poganskom podrijetlu.
Posebno u tom smislu možemo istaknuti uvriježeni običaj među vjernicima, pa i drugim ljudima, da se na pokladni utorak, pred sam početak korizme, ispeku i jedu pokladnice ili krofne. Na takav se način želi tim slatkim zalogajem završiti vrijeme kroz godinu i pripremiti na četrdesetodnevni post i druge oblike odricanja. (S. M. Gladić)
