Nedjelja Božje riječi u našim župama

Nedjelja Božje riječi u našim župama

Crkva Treće nedjelje kroz godinu slavi Nedjelju Božje riječi, a njome se želi istaknuti važnost Svetog pisma u osobnom životu vjernika, u životu župne zajednice, kao i u životu cijele Crkve. Nedjelju Božje riječi ustanovio je papa Franjo 30. rujna 2019. godine, na spomendan svetog Jeronima, o 1600. godišnjici njegove smrti, apostolskim pismom u obliku motuproprija Aperuit illis. Motuproprij je dokument koji donosi papa, i to na vlastitu pobudu, a on ga osobno i potpisuje.

Sveti Jeronim je rođen u našim krajevima, oko 350. godine, u mjestu Stridonu, za koje se danas ne zna točno gdje se nalazilo, iako se najčešće drži da je riječ o Štrigovi u Međimurju ili pak da se nalazilo u blizini Bosanskog Grahova. Veliki dio svoga života proveo je u Betlehemu, živeći skromno i provodeći pokornički život, a ondje je i umro u svojoj samostanskoj sobici 420. god., nedaleko od spilje Isusova rođenja. Bio je vrlo učen, a budući da je izvrsno poznavao Sveto pismo i jezike, tadašnji papa Damaz povjerio mu je zadaću prevođenja Svetog pisma na latinski jezik. Taj se njegov prijevod nazivao Vulgata, a dugo vremena se zadržao kao službeni prijevod Svetog pisma u cijeloj Katoličkoj Crkvi. Upravo iz razloga tolike veličine svetoga Jeronima i njegove ljubavi prema Svetom pismu, papa Franjo je kao znak zahvalnosti i poticaja da se i mi trudimo svim snagama upoznavati Sveto pismo i živjeti po njemu ustanovio Nedjelju Božje riječi na njegov spomendan.

Sam naziv motuproprija Aperuit illis upućuje na riječi Lukina Evanđelja 24,45, gdje čitamo ovako: “Tada im otvori pamet da razumiju Pisma”, a one su usko povezane s riječima svetog Jeronima, koji je znao govoriti: “Ne poznavati Sveto pismo znači ne poznavati Krista”. Tako nas i Sveto pismo i sveti Jeronim i Papa potiču da često imamo u rukama tu Knjigu Božje objave te da se na njoj duhovno hranimo. Po riječima svetih pisaca, koji su bili nadahnuti Duhom Svetim, spoznajemo da je Krist jedini Spasitelj, koji nas je otkupio svojim vazmenim otajstvom: mukom, smrću, uskrsnućem, uzašašćem i proslavom. Sveto pismo je tako prije svega Božja riječ po kojoj Bog i danas progovara svakomu onome tko se otvori poticajima Duha Svetoga, pa nam tako po naviještenoj riječi u svetoj Misi, ali i u svakodnevnom čitanju Svetoga pisma otkriva svoju volju i privlači nas k sebi.

Nedjelja Božje riječi slavi se u vremenu kada smo pozvani nastojati oko jačanja veza sa Židovima i moliti se za jedinstvo kršćana, tj. da svi ljudi dođu do spoznanja istine da nema ni po kom drugom spasenja, osim po Isusu Kristu. Zato ona i pada u razdoblje oko Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, koja se slavi od 18. do 25. siječnja, a u tom smislu predstavlja stalan poticaj da se svi oni koji slušaju i čitaju Sveto pismo trude oko jedinstva svih kršćana, kako je to Isus i molio Oca u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (usp. Iv 17,20-26): “Da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao.”

Papa u svome apostolskom pismu potiče da se na Nedjelju Božje riječi u svetoj Misi Sveto pismo postavi na istaknuto i vidljivo mjesto, kako bi time svima postalo jasnije kolika vrijednost leži u Božjoj riječi. Prikladno je da se tada i naglasi dostojanstvo čitača, a ako je riječ o slavlju koje predvodi biskup mogu se svečano podijeliti službe lektorata, akolitata i izvanrednih djelitelja pričesti. U župnim euharistijskim slavljima mogu se pročitati imena svih čitača, da se na takav način poimence predstave cijeloj zajednici i ujedno ih se potakne da nastave dostojanstveno vršiti povjerenu im zadaću. Također, prikladno je, ako to financijske okolnosti dozvoljavaju, da se onim vjernicima koji ih nemaju daruje Sveto pismo ili Novi zavjet.

Uz to, posebnu pozornost treba posvetiti homiliji, tumačenju pročitanih svetopisamskih čitanja na svetoj Misi, jer je to mnogima jedina prilika da bolje upoznaju Božju riječ. Na takav način svaka vjernička zajednica treba prepoznati kako u svetoj Misi postoje dva stola s kojih se duhovno hranimo, a to su stol riječi i stol kruha. Po stolu riječi, tj. po misnim čitanjima i homiliji hranimo dušu na vrelu Božje riječi, a po stolu kruha, tj. po blagovanju Kristova tijela, bivamo dionici nebeske gozbe. Zato je sveta Misa “izvor i vrhunac svega poslanja Crkve” (Lumen gentium, br. 11), od koje živi i raste i svaki vjernik kao pojedinac i kao član župne zajednice, ali i cijela Crkva.

Imajući to u vidu, i u našim se crkvama slavila Nedjelje Božje riječi na Treću nedjelju kroz godinu, 22. siječnja. Da bismo svi postali svjesni značenja Svetoga pisma kao Božje riječi i njegove povezanosti s euharistijskom gozbom, župnik Đurica Pardon pozvao je prethodne nedjelje sve župljane da na misno slavlje Nedjelje Božje riječi donesu Sveto pismo, a dok se čitalo Evanđelje (Mt 4,12-23) i svi oni koji su ga ponijeli otvorili su ga i pratili perikopu. U homiliji je župnik istaknuo važnost osobnoga i obiteljskoga čitanja Svetoga pisma i otvaranja poticajima Duha Svetoga, ali je uz to naglasio i još veću vrijednost čitanja Božje riječi na svetoj Misi, u zajednici vjernika.

Na kraju možemo još dodati kako mnoge župe u Hrvatskoj i diljem svijeta organiziraju danonoćno čitanje Svetog pisma, a koje je zaživjelo nakon što je papa Benedikt XVI. to započeo u Rimu 2008. godine, u vrijeme Biskupske sinode o Riječi Božjoj, a potom se proširilo dalje. Štoviše, moglo bi se reći da je takvo biblijsko bdjenje, koje neprekidno traje 5 dana i 5 noći, a u kojem se smjenjuje veliki broj čitača, započelo u Hrvatskoj, u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici još 2001. god., uz podršku tadašnjeg župnika vlč. Josipa Frkina. Kada su bile u tijeku pripreme za Biskupsku sinodu 2008. god., vjernici te župe su predložili uvođenje blagdana Riječi Božje, pa nije neutemeljeno misliti da je taj prijedlog pronašao svoje plodno tlo i u ustanovljenju Nedjelje Božje riječi.